Privola za fotografiranje

14. srpnja 2023.

Privola za fotografiranje – o čemu se tu radi?

Digresija – ukoliko znaš zašto i u kojem slučajevima ti to već treba, preskoči ovaj cjelokupni tekst da ne gubiš vrijeme i provjeri kako izgleda primjer privole za fotografiranje tj. dokumenta kojim se potvrđuje suglasnost za fotografiranje na dnu.

Zašto mi to uopće treba?

Ukoliko organiziraš neki događaj te namjeravaš imati fotografije istog – bilo za promotivne materijale, web ili pak društvene mreže (a, budimo realni, danas vrijedi: ukoliko nema slika – nije se ni dogodilo) ono što će ti svakako trebati je privola za fotografiranje u smislu dokumenta koji osoba koja će se naći na fotografiji mora potpisati kako bi uopće smjela se pojaviti u vidu audiovizualnog (u ovom slučaju samo vizualnog) zapisa na memorijskoj kartici i/ili filmu.

I da, dobro pretpostavljaš – GDPR je “krivac” tome, tj. Opća uredba o zaštiti podataka koja vrijedi unutar EU; konkretnije članak 6. koji se odnosi na obradu osobnih podataka budući da je fotografija osobe – osobni podatak koji je nedvosmisleno opisuje u smjeru prepoznatljivosti. I ovo “nedvosmisleno opisuje” je dobro zapamtiti za slučajeve kad možda privola za fotografiranje i nije potrebna.

Kada mi treba ova privola?

Iako sam na početku naveo da je riječ o događaju, što za mnoge značo konferencije, seminari, meetupovi, paneli i slično… događaj u ovom smislu nije ograničen samo na to već je općenito neka prilika gdje će osoba biti fotografirana – bilo to u smjeru fotografiranja portreta, negdje u sklopu neke proslave ili pak jednostavno: na ulici. Jer, iako je riječ o javnoj površini, fotografiranje je uzimanje osobnog podatka i stoga je privola potrebna. Pod ovime se prvenstveno misli na izdvojene fotografije pojedinca gdje je osoba prepoznatljiva, ne što se tiče grupnih fotografija.

Da napomenem, ovdje je riječ o fotografiranjima poslovne prirode u smjeru od marketinških do komercijalnih aktivnosti – osobne obiteljske fotografije članova vlastite obitelji ipak ne zahtijevaju ovakvu razinu birokracije.

Istina, postoje određeni izuzeci (javne osobe, događaji od javnog interesa i slično) no ovo ne vrijedi za većinu slučajeva. Sad, koliko se to strogo gleda… za ovo je zadužen AZOP.

Dobro je spomenuti da se privola ne odnosi na fotografije koje sudionici događaja sami snimaju i stavljaju na društvene mreže, pa čak i kad tagiraju (označavaju) organizatora – naravno, ukoliko je stvarno riječ o spontanim fotografijama, a ne o naručenima 😉

U kojem trenutku treba biti potpisana privola za fotografiranje?

Svakako prije fotografiranja – prije nego što se zabilježi vizualni podatak u vidu fotografije, bilo to na kartici aparata, memoriji mobilnog telefona ili pak u cloudu.

Tako da je ovo dobro riješiti već prilikom ulaska u prostor ili na mjesto gdje se održava događaj, što je često onda najbolje napraviti kao bundle uz prijavu, naknadno prikupljanje potpisa osoba je samo recept za katastrofu gdje se može dogoditi da osoba koja je na nekoj od fotografija ili već ode ili pak ne očekuje da će fotoaparat biti uperen prema njoj što može izazvati neugodne situacije.

Da li jednom potpisana privola vrijedi zauvijek?

Budući da se radi o fotografiji koja ustvari obilježava određeni vremenski trenutak… privola za fotografiranje može vrijediti samo za određeni vremenski period tj. za vrijeme trajanja određenog događaja za koji se potpisuje. Moglo bi se reći i da je ujedno prostorno ograničena budući da se događaj odvija na određenom mjestu.

Jer, u suprotnom slučaju, mogli bi shvatiti privolu da se osoba dozvoljava fotografirati vrijedi i za godinu dana nakon što je potpisana, i nevezano uz mjesto – pa će biti fotografirana na plaži u totalno drugom outfitu od onog za koji je očekivano osoba dala dozvolu. Iz ovog primjera je onda razumljivo i zašto je nova privola potrebna za svaki novi događaj. Da se ne spominje da ovo, ukoliko je riječ o fotografiranju van javnog mjesta, može imati posljedice i što se tiče Kaznenog zakona RH (članak 144).

Posebni slučaj da potpisana privola za fotografiranje ne vrijedi zauvijek je vezana uz sami GDPR, no više o tome na dijelu o povlačenju privole nešto niže.

Što ako osoba ne želi dati privolu za fotografiranje?

Ovo je slučaj koji se može dogoditi i koji je potrebno u svakom slučaju planirati prije nego se desi – jer, u većini slučajeva, iako je riječ i o događajima zatvorena tipa, iz poslovnih razloga nije baš prihvatljivo osobi uskratiti pristup događaju samo jer ne želi biti fotografirana.

U tom slučaju imamo tri opcije:

  1. Osigurati odvojeni prostor gdje nije dozvoljeno fotografiranje
    U tom slučaju je fotografima zabranjeno da prema tom dijelu uopće okrenu fotoaparat i s te strane neće biti fotografija tih osoba.Potencijalni problem je što će izgledati kao da su osobe u “magarećoj klupi” te da su odvojene od ostatka grupe, a drugi problem je što se kod opuštenih razgovora (minglanja) često zaboravi na ovaj prostor, i na kraju dolazi do situacija da ipak bude fotografija osoba koje nisu dale privolu.
  2. Odrediti znak raspoznavanja za osobe koje se ne žele fotografirati
    Ovo je bolje rješenje od prethodnog jer nema fizičkog odjeljivanja – organizator uz planiranje oznaka koje podijeli osobama koje se ne žele fotografirati te stoga ni ne prihvaćaju privolu za fotografiranje daje mogućnost uobičajenog funkcioniranja događaja.Često se ovdje radi o oznakama na odjeći; bilo to u obliku naljepnica, bedževa ili pak ogrlica koje su lako vidljive te prema kojima će fotograf tada moći lako raspoznati koga ne smije fotografirati. Nedostatak je što se može dogoditi da će broj dostupnih kadrova, pa tako i krajnjih fotografija, biti poprilično ograničen ukoliko se radi o većem broju osoba koje se ne žele fotografirati ukoliko su u bliskoj interakciji s ostalima.
  3. Fotografiranje samo kadrova gdje osobe nisu prepoznatljive
    U ovom slučaju, fotograf uglavnom samo fotografira osobe s leđa (ukoliko naravno nemaju vrlo jedinstvenu frizuru ili pak odjeću) u slučajevima kad se npr. radi o predavanju ili panelu (naravno, u tom slučaju su sudionici panela i predavači suglasni s fotografiranjem).Ovakvim rješenjem je broj fotografija i dostupnih kadrova sveden na minimalnu mjeru i upitna je njihova svrha.

Što ako se kasnije povuče privola za fotografiranje?

Događaj se održao, fotografije su napravljene, obrađene i objavljene… no, GDPR i dalje daje osobi pravo da se predomisli i da povuče privolu te da naknadno zahtijeva brisanje podataka (tj. u ovom slučaju fotografija) – iz kojeg god razloga već to bilo te nije potrebno obrazloženje i isto tako, bez posljedica zbog ovog postupka. Barem za tu osobu.

Jer, s druge strane ovo naravno može imati poprilične posljedice za organizatora događaja – da će većinu fotografija biti neupotrebljiva, i obrisana istog trenutka s bilo kojih online sadržaja kao i mjesta pohrane. Ovo je prvi, neizbježan korak od kojeg se na žalost ne može pobjeći.

No, to ne znači da je još sve izgubljeno – jer se, u dogovoru s fotografom, može ipak spasiti dio fotografija ili čak sve:

  1. Naknadno rekadriranje fotografija
    U nekim slučajevima se može fotografija drugačije kadrirati naknadno (napraviti izrez) gdje sporna osoba bude izbačena van fotografije. Nije uvijek najbolje rješenje jer može biti da će rezultirati vizualno manje ugodnim kadrovima i/ili će dimenzije postati manje, no ipak je mogućnost.
  2. Anonimiziranje osoba
    Uz pomoć AI-a je i ovo moguće, a budući da sam u sklopu fotkasta imao prilike razgovarati vezano uz ovo (epizoda fotkast intervju. #010 – Jernej Dvoršak), riječ je o vrlo elegantnom rješenju koje na fotografiji promijeni lice sporne osobe u novo, generirano lice te se osoba više ne nalazi na fotografiji. Malo može doduše kasnije biti zbunjujuće za posjetitelje događaja da vide osobu koja ne da nije bila tamo, već uopće ni ne postoji na tim fotografijama, no opcija koja je također dostupna.

Primjer privole za fotografiranje

Kao prvo, ograđujem se od eventualne štete nastale upotrebom ovog prijedloga primjera te ga je potrebno koristiti samo kao neku okvirnu osnovicu – za stručno definirani tekst predlažem pomoć tvrtki koje se bave GDPR-om (preporuka za BI CONSULT ali i njihov odličan portal GDPR Croatia na istim stranicama za sve novosti oko GDPR-a), koji će moći bolje pomoći oko same specifičnih situacije.

Iako možda očekuješ neki doc ili pdf – ovdje je navedeno samo kao tekst, prijedlog koji može biti da neće funkcionirati u tvom slučaju te je eventualno samo polazna osnovica…

 

Privola za fotografiranje

putem koje (ostavi mjesto za upis imena i prezimena te adrese) sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU) 2016/679 dajem privolu da za potrebe X (ime tvoje tvrtke / osobe) kao voditelja obrade podataka na događaju Y (ime događaja) budem fotografiran/a te da se fotografija koristi u svrhe (navedi svrhe – objave na društvenim mrežama / marketinške aktivnosti / promidžba / tiskani materijali…). 

Ovaj pristanak dajem dobrovoljno, nakon što sam upoznat/a s činjenicom da u svakom trenutku mogu povući privolu bez ikakvih posljedica po mene osobno te na naš poslovni odnos, s time da takvo povlačenje ne može prethodnu obradu i korištenje mojih fotografija učiniti nezakonitom.

Za sve informacije vezano za obradu mojih osobnih podataka i ostvarivanje prava (uključujući i pravo na povlačenje privole) je moguće se obratiti pisanim putem voditelju obrade na adresu (email ili fizička adresa).

U (mjesto, datum), (mjesto za potpis)